Festival 2018.
Na ovogodišnji Natječaj za najbolji dramski tekst za lutkarsko i kazalište za djecu Mali Marulić pristigla su 22 dramska teksta, a žiri u sastavu Ivan Plazibat, Olja Lozica i Belmondo Miliša odlučio je nagraditi četiri teksta.
3. nagradu ravnopravno dramski tekst MALA MRAZ, autorice Jasmine Kallay i dramski tekst NIŠTA STRAŠNO, autorica Ivane Đule i Milice Kostanić.
Obrazloženja žirija:
Jasmina Kallay: MALA MRAZ
"Mala Mraz" je pravi primjer teksta koji dinamikom radnje, obiljem likova i svojevrsnom napetošću podsjeća na kakav filmski predložak. Po intenzitetu suvremen, po motivima klasičan ovaj tekst pruža izvanredne mogućnosti za kombiniranu suigru živog glumca i lutke. Autorica vješto upliće elemente i likove poznatih mitova i bajki i unatoč živahnom "kadriranju" priče, nalazi mjesto za jasne karakterizacije i bogat jezik. Posve nova priča o Djedu Mrazu koja bi mogla uljepšati blagdane svih generacija.
Ivana Đula i Milica Kostanić: NIŠTA STRAŠNO
Ovaj dramski tekst je priča o jednoj sasvim običnoj obitelji Strahova; i da kažem obitelji Strahova, jer autorice to doslovno i pišu i misle ; riječ je o obitelji u kojoj postoje Mama Strah, Tata Strah, Strah blizanke, Brat Strah i konačno naš glavni junak Mali Strah - koji ne želi plašiti djecu. Originalnim i ludičkim jezikom, punim rima i jezičnih igara u kombinacija sa svježim imaginarijem svijeta Strahova; autorice progovaraju o jednoj od vječnih tema dječjeg kazališta ; sukobu jednog neobičnog ili bolje rečeno običnog djeteta s društvenim svijetom uvriježenih očekivanja, predrasuda i normi. Premda se to obično dijete ovdje zove Mali Strah.
2. nagradu žiri je dodijelio dramskom tekstu TEPIH NA RAŽNJU, autorice Jasne Jasne Žmak
Obrazloženje žirija:
Autorica se u ovom tekstu kazališnim izrazom i tematikom nastavlja se na prošlogodišnji prvonagrađeni tekst. Ako je „Pisma na kraju šume“ dramski tekst koji problematizira moć i zlouporabu pisma, ovogodišnji „Tepih na ražnju“ radi istu stvar na razini govora i govorne komunikacije. Priča o šumskim životinjama koje zbog sitnih promjena u govoru gube sposobnost međusobnog sporazumijevanja gradi sliku šumskog svijeta u kojem zdrav razum i, da kažem, ljudskost šumskih životinja, koliko god to apsurdno zvučalo, vode neprestano borbu s proizvođačima društvenih nepravdi koje prihvaćamo kao neupitne. I na kraju u tom, životinjskom svijetu zdrav razum i ljudskost pobjeđuju. A kod ljudi?
1.nagradu žiri je dodijelio dramskom tekstu KAMO SU POBJEGLE BOJE?, autorice Lede Festini Jensen
Obrazloženje žirija:
„Kamo su pobjegle boje“ je priča o vjeverici koja se jednoga jutra probudila i shvatila da su boje pobjegle iz njezinih snova. Čim je to podijelila sa svojim prijateljima – krenula je avanturistička potraga za izgubljenim bojama. Ovaj dramski tekst za djecu vješto je i kreativno sklopljena priča koja potiče na razmišljanje o važnosti snova i mašte uopće. Karakteri u samoj priči dobro su razrađeni i sama struktura teksta vrlo je maštovita te kao takva potiče na dodatno razmišljanje o šarolikom potencijalu izvedbenih mogućnosti realizacije samog teksta. Osim što se djeci, na jedan prijemčljiv i intrigantan način, prenosi lijepa i poticajna misao o snovima „U snovima možemo otputovati na mjesta na kojima nikada nismo bili. Razumjeti jezike koje inače ne govorimo. Pjevati pjesme koje ne poznajemo...“ itd., u ovom tekstu krije se i mala lekcije iz higijene. Ono što je lijepo jest činjenica da ta mala lekcija nije pretenciozna, niti je pretenciozan način na koji je dana, kao što to nerijetko biva u dramskim tekstovima za djecu čija je srž edukativnog karaktera. Dapače, lekcija o higijeni u „Kamo su pobjegle boje?“ maštovito je utkana u priču o mašti i snovima.
Čestitamo nagrađenim autoricama sa željom da nagrade Natječaja Mali Marulić njihovim tekstovima uspješno otvore put do kazališnih pozornica!
